PRIVREDA U DOBOJU

Broj aktivnih privrednih društava u 2016. godini na području Grada Doboja iznosio je 548 preduzeća, što je porast u odnosu na prethodne godine – 290 (2014.), 272 (2013.), 219 (2012.) preduzeća.

Broj zanatsko-preduzetničkih radnji u 2016. godini je 991.

Ukupan prihod privrede u 2016. iznosio je 561.074.527,00 KM, dok su u 2015. godini ukupni ostvareni prihodi iznosili 558.917.862,00 KM što jasno pokazuje da su poslovni subjekti u 2016. godini ostvarili rast ukupnih prihoda u odnosu 2015. godinu od 2.156.665,00 km

U ukupnom prihodu i dalje dominira trgovina na veliko i malo u kojem posluje najveći broj preduzeća (60,63 %) u 2016. godini.

Prerađivačka industrija je područje na drugom mjestu na teritoriji grada Doboja u kojem posluje najviše preduzeća po kvalifikaciji djelatnosti 20,37%. Saobraćaj i skladištenje se nalazi na trećem mjestu sa ukupnim brojem poslovnih subjekata koji posuju u toj oblasti, tačnije njih 32, od čega se 22 privredna subjekta bave kopnenim saobraćajem i cjevovodnim transportom.

VAŽNIJA PREDUZEĆA U DOBOJU

 

KOMPANIJA		SEKTOR
Proda-mont		Građevinarstvo
Agromix		Poljoprivreda
Botex		Proizvodnja namještaja
Fabrika kreča Carmeuse Integral a.d.		Proizvodnja ostalih proizvoda od nemetalnih ruda
Saša Trade d.o.o.		Trgovina na malo za osvjetljavanje
Omorika P.E.T. d.o.o.		Proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa
Premier d.o.o.		Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda
Wischt d.o.o.		Proizvodnja mašina i uređaja

 

STRANA ULAGANJA U DOBOJ

 

Period ulaganja (godina)	Ulaganja Grad Doboj (KM)
2010	1.116.933,00
2011	10.200,00
2012	19.575.900,00
2013	73.230.078,00
2014	105.822.889,00
2015	1.519.384,00

POLJOPRIVREDA

 

Poljoprivreda je oduvijek na području Doboja bila važna privredna grana, a najzastupljenije grane su ratarstvo, voćarstvo i stočarstvo.

Na ukupnoj teritoriji grada Doboja, poljoprivredne površine iznose 55%, dok u strukturi poljoprivrednog zemljišta su najzastupljenije oranice, koje zauzimaju 33.136 ha ili 41% njene teritorije. Ako se tome dodaju površine pod livadama, koje su najčešće na oraničnom zemljištu, onda je površina produktivnog zemljišta pogodnog za biljnu proizvodnju još veća i iznosi oko 35.118 ha, odnosno 43%.
Dominantne povrtlarske kulture su krompir, paprika, kupus, paradajz te krastavce kornišone, za koje postoji organizovana proizvodnja i otkup. U manjoj mjeri se gaje luk, mrkva, pasulj i ostalo povrće. Proizvodnja povrća se zasniva uglavnom u baštama i na manjim parcelama veličine do 0,5 ha, a u posljednje vrijeme pojavljuju i poljoprivredni proizvođači koji u značajnijoj mjeri primjenjuju agrotehničke mjere u povrtlarskoj proizvodnji zasnivajući plasteničku proizvodnju.

Voćarska proizvodnja predstavlja granu poljoprivrede koja može biti konkurentna na otvorenom tržištu zbog povoljnih prirodnih uslova Grada Doboja i zbog povoljne cijene radne snage, a radi se o visokorodnim kulturama koje se mogu uspješno gajiti na manjim površinama. U ovoj oblasti razvija se rasadničarska proizvodnja, što u značajnoj mjeri utiče na poboljšanje sortimenta uvođenjem visokorodnih komercijalnih sorti i približavanjem tehnologije gajenja evropskim standardima. Ovdje poseban akcenat treba staviti na sorte koje se preporučuju i za uzgoj u konceptu integralne proizvodnje i organske poljoprivrede (jabuke, malina…). Dominantne voćarske kulture su šljiva, jabuka i kruška, a u manjoj mjeri se gaji vinova loza i jagodičasto voće. Voćarska proizvodnja nije tržišno orijentisana, obzirom da veći broj domaćinstava ima proizvodnju voća za sopstvene potrebe, a značajniji proizvođači svoje viškove prodaju privatnim preduzećima ili na pijacama. Značajno je spomenuti da postoji tendencija obnavljanja zastarjelih voćnjaka visokorodnim sortama na okućnicama površine oko 0,5 ha uglavnom mješovitog tipa, kao i zasnivanje savremenih voćnjaka površine od 1-8 ha.

Razvijenost stočarske proizvodnje je jedan od glavnih indikatora razvijenosti zajednice i nivoa životnog standarda. Problem u razvoju govedarske proizvodnje na području grada Doboja predstavlja usitnjenost posjeda i mali broj grla po posjedu-farmi. Zbog toga je intenzivirano povećavanje organizovanog otkupa i prerade mlijeka, čime se stimuliše povećanje stočnog fonda. U stočnom fondu dominira domaće šareno goveče u tipu simentalca (80-90%). Postojanje livadskih i pašnjačkih površina predstavlja potencijal za razvoj stočarske proizvodnje. Zbog potreba tržišta akcenat se stavlja na profitabilniju proizvodnju, kao što je tov svinja, goveda i ovaca, za šta postoji povoljni uslovi i tradicija. Od značaja je i živinarstvo, koje je u ekspanziji, jer peradari imaju ugovorenu proizvodnju i otkup.

Pčelarstvo je grana poljoprivrede koja je u svom usponu, jer daje proizvod visokog kvaliteta, a ne iziskuje posebne poljoprivredne površine i nije konkurent ostalim granama stočarstva. Potencijali Grada Doboja za bavljenje pčelarstvom je veliki, ali još uvijek nije dovoljno iskorišten. Imajući u vidu sve izraženije zahtjeve savremenog čovjeka u potrazi za prirodno zdravom hranom i posebno ekološki, prirodno proizvedenim medom, zauzima značajno mjesto. Na području Grada Doboja registrovana su dva udruženja pčelara: „Udruženje pčelara Doboj“ i Pčelarska zadruga „Gradina-Nektar“ Doboj.

Značajan dio oraničnih površina se koristi za proizvodnju krmnog bilja, što ukazuje na veliki značaj stočarstva u strukturi poljoprivredne proizvodnje. Pored djeteline i lucerke, kao najčešćih krmiva, u narednom periodu vrši se izmjena dosadašnje strukture sjetve u korist proizvodnje jeftine stočne hrane uvođenjem novih kultura kao što su: sirak, perko, sudanska trava, ozime i jare grahorice i grašak.

Razvojnom strategijom Grada Doboja do 2020. godine poljoprivreda je označena kao jedna od glavnih strateških privrednih sektora te su se u skladu time definisale i osnovne smjernice razvoja poljoprivrede, što uključuje:

• povećanje proizvodnih poljoprivrednih površina i bolje iskorištavanje prirodnih resursa,
• povećanje proizvodnje po jedinici površine,
• povećanje produktivnosti u stočarstvu,
• povećanje kvaliteta i konkuretnosti, podstičući uvođenje novih poljoprivrednih kultura, proizvoda i tehnologija,
• podsticaj izgradnji skladišnih i prerađivačkih kapaciteta,
• podsticaj u podizanju nivoa obrazovanosti poljoprivrednih proizvođača i
• podsticaj u stvaranju proizvoda sa prepoznatljivom zaštitnom markom.

Kao rezultat svih aktivnosti očekuje se porast samozapošljavanja radno sposobnog lokalnog stanovništva na porodičnim gazdinstvima i stvaranju efikasne i profitabilne poljoprivredne proizvodnje Grada Doboja.